Arheološko odeljenje

Arheološko odeljenje Narodnog muzeja u Zrenjaninu u svojoj zbirci poseduje oko 13500 eksponata. Odeljenje je podeljeno na dve zbirke – praistorijsku i srednjovekovnu. Predmeti Arheološkog odeljenja prikupljeni su sistematskim istraživanjem arheoloških lokaliteta, kao i zaštitnim arheološkim istraživanjima, rekognosciranjem terena i poklonima i otkupom. Hronološki okvir fonda obuhvata razdoblje od praistorije do srednjeg veka.

Praistorijska zbirka sadrži ostatke kultura karakterističnih za period od neolita do gvozdenog doba. Neolit srednjeg Banata obuhvata vremenski period od 6000 do 3500 g. p. n. e. i obeležile su ga starčevačka i kereš grupa starijeg, i vinčanska i potiska kultura srednjeg i poznog neolita. Prelaz iz neolita u metalno doba pripada eneolitu, a obuhvata vremenski period od 3400. do 2200. g. p. n. e. Formiranje kulture bronzanog doba počinje u Vojvodini u periodu od 2000. i traje sve do VIII veka p. n. e. Deli se na tri faze: rano, srednje i pozno bronzano doba. Najočigledniji dokaz turbulencije, kulturnih promena i migracija koje su konstatovane na prostoru srednjeg Banata, u periodu kasnog bronzanog doba, predstavljaju bronzani predmeti iz ostava koje su pronađene u Sečnju.

Srednjovekovna zbirka obuhvata period od I do XVI veka n.e. i prezentuje narode koji su na ovom prostoru boravili privremeno ili trajno – Sarmati, Huni, Avari, Sloveni i Mađari Zbirku čini bogat sarmatski materijal (I–IV veka) u vidu nakita i keramike. Avarski materijal (VI–VIII veka) je pronađen uglavnom u grobnim celinama, među kojima je dominantan onaj sa nekropole Mečka kod Aradca, a slovenski materijal (VI–XVI veka) potiče sa šireg prostora srednjobanatskog područja, a zastupljen je na gotovo svim lokalitetima koji su istraživani pod okriljem Narodnog muzeja u Zrenjaninu.

Numizmatička zbirka je sastavni deo Narodnog muzeja Zrenjanin još od njegovog osnivanja. Predmeti su pripadali Istorijskom odeljenju, ali se između dva svetska rata formira bogata, izdvojena Zbirka numizmatike. Veliki broj numizmatičkih predmeta stigao je kao poklon pre svega od činovnika i županijskih službenika. U arhivskim dokumentima iz 1948. godine, tada Gradskog muzeja u Zrenjaninu, nalazimo da numizmatička zbirka ima drugi najveći fond, odmah iza arheološke zbirke, i broji 2.855 predmeta. Veći deo ovih predmeta predstavljaju ostave koje su poljoprivrednici nalazili prilikom obrade zemljišta. Od prvih akvizicija numizmatičkog materijala, pa sve do sada, Narodni muzej Zrenjanin je sakupio vrednu kolekciju kovanog i papirnog novca, od antike do kasnog srednjeg veka i novijeg doba.

Kontakt:

Aleksandar Šalamon, kustos-arheolog
Arheološko odeljenje
aleksandarsalamon@yahoo.com